Nikad nije proizvedeno više pšenice, ali postoji jedan problem

USDA-ov mjesečni izvještaj WASDE pruža pregled globalne ponude i potražnje na poljoprivrednim tržištima, a najnovije brojke donose kombinaciju optimizma i opreza.

U proizvodnji pšenice prednjači Europa

Predviđaju da će globalna proizvodnja pšenice dosegnuti 808,5 milijuna tona, što je dosad najviša razina. Ključni rast očekuje se u Europskoj uniji, Indiji, Velikoj Britaniji, Kini, Argentini, Rusiji i Kanadi.

Samo u EU očekuje se prinos od 136 milijuna tona, što je porast od 11,4% u odnosu na prošlogodišnjih 122,1 milijuna tona.

Pad proizvodnje u ovim državama

Pad proizvodnje očekuje se u SAD-u, Australiji, Kazahstanu i Ukrajini, no povećanja u ostalim zemljama nadoknađuju te gubitke.

Ukupna globalna zaliha pšenice trebala bi se blago povećati – za 500.000 tona, na ukupno 265,7 milijuna tona.

Rusija najveći svjetski izvoznik

S procjenom izvoza od 45 milijuna tona, Rusija će ponovno biti najveći svjetski izvoznik pšenice. EU bi trebala povećati izvoz na 34 milijuna tona, a rast izvoza očekuje se i u Argentini i Ukrajini.

S druge strane, zbog pojačane konkurencije, SAD očekuje pad vlastitog izvoza pšenice, dok će prosječna otkupna cijena u toj zemlji iznositi 5,30 američkih centi po bušelu – što je 0,20 centi manje nego prethodne godine.

Najveći prinosi kukuruza u SAD-u, Ukrajini i Argentini

Globalna proizvodnja kukuruza mogla bi doseći povijesno visokih 1,265 milijardi tona. Ipak, potrošnja će ponovno nadmašiti proizvodnju, s rekordnih 1,274 milijarde tona – drugi put zaredom. Najveći prinosi očekuju se u SAD-u, Ukrajini i Argentini.

Rezultat ovakvog omjera proizvodnje i potrošnje bit će snažno smanjenje globalnih zaliha kukuruza – za 9,5 milijuna tona, na ukupno 277,8 milijuna tona. To je najniža razina još od sezone 2013./2014.

SAD će unatoč padu tržišnog udjela ostati najveći izvoznik kukuruza. Prosječna cijena u toj zemlji trebala bi blago pasti na 4,20 američkih centi po bušelu – 0,15 centi manje nego prošle godine.

Tržišta reagiraju neujednačeno

Objava WASDE-ovog izvještaja izazvala je mješovite reakcije na tržištima žitarica. Cijene pšenice u Chicagu su pale, dok su europske bilježile blagi rast. Na pariškoj burzi (Matif), cijena pšenice za rujanski ugovor zadržala se na 204,5 eura za tonu, ali je već dan poslije zabilježen blagi pad.

Što je s kukuruzom?

Kukuruz je također pokazao neujednačen trend. Lipanjski ugovor na Matifu porastao je za 0,25 €/t, dok je kolovoški pao za 0,75 €/t, na 194,75 €/t. U Chicagu je kukuruz za srpanjski ugovor završio na 447,26 US centi/bušel, što je 2,5 centa više nego dan ranije.